4. Otvor pastrmke na Plivi

»Bilo je vreme ribljeg mresta. Tako potkraj februara i u prvoj polovini
marta meseca naiđe riba u velikoj množini niz Rzav. Obično ta jata
nailaze u tri maha u razmacima od po nekoliko dana. Takvo jedno
riblje kolo naiđe noću, obično pred zoru i traje do pred podne. I
tada svi love, i ribari i oni koji love samo jednom godišnje, od mresta
do mresta. Sve što ima mrežu, to silazi na Rzav i baca. Deca gaze po
plićaku, i loncima ili golim rukama hvataju ribu, koja zaslepljena i
kao obamrla baca ikru i mliječ.«
(Ivo Andrić »Anikina vremena«)

 

          Eto kako je Andrić, taj vjerni i nepogrešivi tumač drevne Bosne, vidio početak marta u Višegradu prije dvjesta i kusur godina. Mnogo se toga u međuvremenu desilo i promijenilo na ovim prostorima, ali taj duh i magija mjeseca marta, u kojem sve nekako otpočinje iznova da se dešava, i dalje je snažno prisutan i tjera ljude na vodu.

          Jedan drugi Ivo, »čiča Iva«, kako smo ga mi klinci zvali, ribar i poštenjačina staroga kova, imao je običaj kazati: »Evo djeco, stiže i 1. Mart – ribarski Božić«.

          Doista, ima li većeg praznika za sve prave ribare od ovog svečanog dana, kada se zvanično otvara sezona lova pastrmke na većini salmonidnih voda. Uhvatićemo mi u narednim mjesecima mnogo lijepih pastrmki, ali, po pravilu, najviše ćemo pamtiti par onih kržljavih pastrmčica, koje smo prevarili upravo tog prvog marta. Za nas svaštare, koji lovimo 12 mjeseci u godini sve što mrda u vodi, ovaj dan možda i nije toliki praznik, ali za ljude koji su se opredijelili samo za lov salmonida, pogotovo za mušičare – »čistunce«, ovaj prvi dan marta znači isto što nekom pravom vjerniku znači božić ili bajram.

 

GDJE UHVATITI PRVU PASTRMKU U SEZONI ?


          Svi mi volimo svoje zavičajne rijeke, potoke i jezera, ali, postoje neke vode koje svi ljudi vole, bez obzira odakle dolaze – iz zemlje ili inostranstva. Jedna od takvih voda, koju svi vole i nikada na njoj ne budu samo jedanput, jeste rijeka Pliva.

          Kako smo u više navrata moje kolege i ja pisali o ovoj vodi, navešću ovom prilikom samo nekoliko opštih odrednica o ovoj rijeci.

          Pliva je vodom najbogatija pritoka Vrbasa. Izvire nadomak Šipova (Bosanska Krajina) iz dva jaka kraška vrela, koja se sastaju nakon kilometar toka, nakon čega rijeka u prilično širokom koritu teče kroz livade u dužini od oko 6 km, da bi neposredno pred Šipovom dobila nešto veći pad. U samom centru grada Pliva prima sa desne strane svoju najveću pritoku Janj, te onako obogaćena vodom teče u pravcu Volara i dalje, sve do sela Jezero, gdje se račva u nekoliko dubokih rukavaca i napokon smiruje u velikom Plivskom jezeru.

          Janj izvire iz više kraških vrela i okapina sa Kupreške visoravni i u velikom padu teče sve do sela Mujdžići, gdje ulazi u nešto širu kotlinu, pa su tereni na ovom potesu najinteresantniji za ribolov. Zbog velikog pada i zasjenjenosti obala Janj je dosta hladniji od Plive, pa je ovo prevashodno pastrmska voda, za razliku od Plive, u kojoj je lipljen našao više nego idealne uslove za razmnožavanje i impresivan tempo rasta.

          Pliva i Janj su tipične kraške vode sa pjeskovitim i šljunkovitim dnom, mjestimično sa bogato razvedenim sedrenim barijerama i podlokanim obalama. Na mirnijim dijelovima rijeka (Pliva između Pljevanskog mosta i Sokočnice) na dnu se formira bujna vegetacija od modrozelenih algi, mahovina i više vrsta cvjetnica, što predstavlja idealno skrovište za opreznu pastrmku, a u pješčanim stazicama, kao svijetla nit pletu lavirinte u raspucanom bilju, borave graciozni lipljeni – krupni u paru, a sitniji u jatima. Upravo ta mjesta, gdje rijeka lagano teče kroz livade, a dubina rijetko prelazi metar, idealna su za lov mahačem i površinskim mušicama.

          U ona stara i sretna vremena »nekako s proljeća«, na Plivi se moglo svakodnevno nabasati na desetine poklonika klasičnog mušičarenja, koji su na ovu vodu dolazili iz zapadno evropskih zemalja. Međutim, čak i u ta normalna vremena, na Plivi je bila dopuštena upotreba vaser kugle (najčešće u vidu bočice od kapi za nos), što je kod gostiju iz dalekih zemlja izazivalo zgražanje i odbojnost. Uvijek se ovaj primitivizam pravdao onim starim socrealističkim floskulama: »Nemereš ti našem čo`jeku branit kako će pecat. To je bolan naša rijeka. A ne zna vala svak` ni mahat s onim drangulijama. Man` se ćorava posla.«

          A tek ovaj poslednji rat šta je učinio. Rijeka je preorana eksplozivom uzduž i poprijeko, a u prvim poratnim godinama, krajem februara i u martu, kada se lipljen grupiše u velika jata i kreće uzvodno radi mrijesta, Plivu su opsjedale horde »genijalaca«, da na podvodne mušice ili »Šaju« pune vreće od krompira sa ovom plemenitom ribom. Na svu sreću, početkom `97 probudila se kod ljudi u Šipovu svijest da im je onaj odozgo provukao kroz samo dvorište jednu od najlepših evropskih rijeka, ali da je ON sigurno neće čuvati, ukoliko to oni sami ne urade. Tako je i bilo. Ljudi se organizovaše i ponovo pokrenuše rad udruženja sportskih ribolovaca, koje su uskoro totalno osamostalili, izdvojivši se iz Saveza sportskih ribolovaca Republike Srpske. Zahvaljujući entuzijazmu, velikoj ljubavi i jasnom programu rada, uskoro se pojaviše donatori i ljudi dobre volje, a sa njima i pare za poribljavanje. Zaključno sa januarom ove godine u Plivu je ubačeno 149.000 komada potočne pastrmke, oformljena je profesionalna čuvarska služba sa četiri čuvara, što predstavlja solidne garancije da će Pliva uskoro vratiti pređašnji sjaj i primat među salmonidnim vodama Bosne i Hercegovine.

          Kako smo informisani, uskoro se planira uređenje posebnog revira za lov mahačem, gdje će se moći loviti samo sa dnevnom dozvolom. Revir će se poribiti krupnim primjercima potočne pastrmke, bez postavljanja mreže na ulazu i izlazu iz revira, jer se pretpostavlja da sama konfiguracija terena predstavlja svojevrsnu prirodnu prepreku za migriranje ovog atraktivnog materijala. Ovaj projekat biće predstavljen mnogobrojnim gostima iz Bosne i Jugoslavije, koji će se, kao i svake godine, pojaviti 3. marta na svečanoj manifestaciji otvaranja sezone lova pastrmke. (»Ribarski bal«) u Šipovu.

 

KAKO PREVARITI PRVU OVOGODIŠNJU PASTRMKU


          Ovaj dio kazivanja posvećen je uglavnom ljudima koji do sada nisu imali priliku da love na Plivi, a pogotovo kolegama koji nikada nisu lovili pastrmku.

          Vrijeme lova : Mada otvor sezone pada u zimu, pa nije rijetko da bude još mnogo snijega, ipak budite spremni da dobro poranite. Takva je Pliva. U po zime, u po ljeta, pastrmka se lovi, ili rano ujutro, ili kasno popodne i u suton. Govorim o krupnoj pastrmci, jer prcoljci, naročito ovi nedavno posijani, kidišu non-stop na sve mamce. Ovaj savjet je do naročitog značaja svim kolegama, koji su navikli da pastrmku u rano proljeće gonjaju po potocima, jer tamo važi pravilo da pastrmka najbolje radi u najtoplijem dijelu dana. Dakle, na vodi treba biti što ranije, a najveću aktivnost pastrmke očekujte neposredno pred i poslije izlaska sunca.

          Tereni: Kada dođete u Šipovo i upoznate se sa ljudima u Goranovoj kafani, pa kad pažljivo saslušate i upamtite savjete domaćih ribolovaca u pogledu izbora najboljeg terena, pa onda sve te preporučene terene složite u jednu cjelinu, doćićete neminovno do sljedećeg zaključka: idealan teren je od Pljevljanskog mosta pa do ribnjaka u Jezeru, a to vam zapravo dođe isto kao cijela Pliva (oko 16 km terena). Šta to znači ? To znači da na Plivi svugdje ima ribe, ali se ipak izdvajaju neki tereni koje ljudi više vole i posjećuju.

          Ako ste se opredijelili za lov na vještačke mušice, svakako treba ići na gornje terene, gdje Pliva teče kroz livade i nije preduboka (od mosta u Pljevi do Sokočnice). Na istim terenima se može uspješno i varaličariti (tamo gdje je to dozvoljeno), ali, ukoliko imate želju da uhvatite što krupniju pastrmku varaličarskim metodom, bolje bi bilo ići na terene nizvodno od Volara.

          Ako ste odlučili da lovite na gornjim terenima, znajte da je sva pastrmka u bujnoj podvodnoj vegetaciji, pa slobodno preskačite dijelove rijeke sa čistim dnom (to su uglavnom lipljeni). U suprotnom, ako vas put nanese na donje terene, gdje je Pliva znatno dublja, a korito je isječeno dugačkim sedrenim barijerama, ne gubite vrijeme na daleke izbačaje i monotono pretraživanje dugačkih virova. Koncentrišite se na mjesta sa podlokanom obalom, podvodnim preprekama, kontra strujom, izlaze iz vira i slične pozicije, ali što više u priobalnoj zoni. Klonite se velikih dubina, jer to je u ovo doba godine totalno prazno. Sve što mrda u vodi, teži da je što bliže suncu. Kao i mi, uostalom.

          Mamci: Ako ste došli na »Otvor« radi raje i zezanja a da ipak ne prođe dan bez nekog ulova, montirajte set muha za rano proljeće (»krejica«, »crni prelac«, »strugani oroz«, mali »profesor« i sl.) i idite u gornji tok oko Pljevanskog mosta. Imaćete garantovano tridesetak, što udaraca, što zaskakivanja, ali će rijetko koja prebaciti mjeru. To će poći za rukom samo onim mušičarima koji dobro porane i opredijele se za lov strimerima. Oni se mogu nadati nekom ozbiljnijem primjerku, što će reći od 500 gr pa naviše.

          Dakle, mušičariti se može i u ovo još tvrdo doba godine, ali je naš savjet ambicioznijim ribarima, pogotovo ako se gnušaju alokohola i žestokih druženja, da se prihvate valičarskog štapa i malog spužvenog peša, a da sa pretraživanjem krenu od Volara pa naniže.

          Osim spužvenog peša, kao dokazano najefikasnijeg mamca za lov pastrmke u hladnije doba godine, obavezno ponijeti Meps trojku (bakar) i poneki voblerčić radi forsiranja preljeva i zatravljenih terena.

 

          Kao i predhodnih godina, i ove godine vodim sa sobom lale na Plivu. Moji novosađani će sigurno provaliti neki novi fazon za lov pastrmke u vidu malih šedova, mikro džigova i sličnih perverzija, kojih se mi dinaridi gnušamo. A imaju još jednu prednost u odnosu na nas – ne vole popit.

          Vidimo se na Plivi na ribarski Božić!


RANKO TRAVAR

Logos