1. Otvor pastrmke (2007)
ULOV PASTRMKE U RANO PROLJEĆE
Mi, koji lovimo sve što naleti svih dvanaest mjeseci, i ne slutimo kakva se drama ovih dana odvija u glavama onih koji love samo takozvanu plemenitu ribu – pastrmku i lipljene. Za njih je 1. mart, dan otvora sezone pastrmki, i Božić i Bajram i Dan državnosti istovremeno.
Zamislite samo jednog pastrmkaša čistunca. Taj od 1. oktobra do 1. marta ne vidi vodu. Za mene, i meni slične, koji na vodi budemo cijele godine, takva trauma imala bi nesagledive posljedice. Ponekad, kada me obaveze odvoje od vode dvadesetak dana, treba mi mnogo napora da samog sebe natjeram u ribolov. – Jednostavno, ohladim. A šta bi tek bilo da ne lovim pola godine – ne smijem ni da pomislim. Ipak, poznajem mnogo momaka, koji, poštujući zabranu lova pastrmke, ne love šest mjeseci ribu, a već početkom februara ih pođe tresti groznica u iščekivanju velikog prvog marta, kad za njih napokon počinje sezona ribolova. Ta sposobnost da se nakon pola godine mirovanja ponovo dignu i sa neviđenom strašću posvete svojoj omiljenoj ribi, uvijek me iznova zadivi. Možemo se ne slagati sa njima, ali ih svakako moramo poštovati.
2. Kako pronaci dunavski zimovnik (1998)
LOV SMUĐA U POZNU JESEN
Evo, stiže nam i novembar. Dilema više nema. Plići i brži dijelovi rijeka su opustjeli. Sva riba je u mirnim i dubokim zimovnicima.
Na manjim rijekama, naročito onim iz mrenskog regiona, relativno je lako locirati zimovnik i poziciju pojedinih riba u njemu. Na Dunavu, međutim, to nije tako jednostavno, jer ova velika rijeka gotovo na svakom kilometru svoga toka ima dubine veće od desetak metara. Ipak, čak i u ovako dubokoj i širokoj rijeci postoje klasični zimnovici, dakle, relativno kratki potezi rijeke, na kojima se zimi sjati ogromna količina ribe, a stotine kilometara toka gotovo da ostanu prazni.
3. Varaličarenje pastrmke u proljeće
ZOV PLANINE - O ZNAČAJU PASTRMKE
Siguran sam da neću pogriješiti ako kažem da je o potočnoj pastrmci napisano duplo više literature nego o svim vrstama riba zajedno. Status najpopularnije slatkovodne ribe pastrmka je zaslužila iz nekoliko osnovnih razloga:
- Geografska rasprostranjenost. Potočara je jedan od najstarijih kičmenjaka uopšte i kao takva milionima godina naseljava sjevernu hemisferu planete. Gledano od sjeveroistoka ka sjeverozapadu nalazimo je od Kamčatke, preko Grenlanda pa do Aljaske. Na jugu se rasprostire od Kalifornije na krajnjem zapadu, pa sve do Japana na dalekom istoku. Zahvaljujući britanskom imperijalizmu i nostalgiji za starim domom kod pojedinih predstavnika oficirskog kora Njenog Visočanstva, pastrmka je donošena u buradima u Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Dakle, sad je imamo dobro raspoređenu po cijeloj planeti.
4. Otvor pastrmke na Plivi
5. Smuđ kao potočara (1995)
Muvanje smuđa na Dunavu
IMA JEDNA TAJNA VEZA
Još kao klinac, krajem šezdesetih, jedva sam čekao početak marta da obiđem sve potoke oko Zenice i nahvatam se pastrmke. Fazon je bio biti prvi, jer čim prođe par iskusnijih ribolovaca, povade sve što je vredno pažnje. U to doba još se nije padalo u nesvjest zbog toga što neki love potočare na prirodne mamce. Istina, u priručnicima za ribolovce i tada je pisalo da je to jako nevaspitano, ali kako je ondašnji svijet oduvijek imao hronični deficit vaspitanja, a i u čuvaru se bilo mrsko penjat`, bilo je ono – pročešljaj ga jarane i pokupi sve. (To vam je otprilike bosanski odgovor na onu američku „uhvati pa pusti“).
6. Smuđ oko božića
REVIR NOVOSADSKI KEJ
SUĐEN NAM JE POTOP
Većinu svojih tekstova obično sam počinjao sa analizom trenutnih hidromotereoloških uslova i prognozom za narednih mjesec – dva. Tako će biti i ovaj put, ali bez ambicije da budem
prorok i da svojim slutnjama budućih dešavanja na vodi dam neki objektivni karakter. U jedno sam samo siguran, a to je, da se klima u globalnom smislu promijenila i to, po svemu sudeći, na duže staze. Nažalost, iz aspekta nas ribolovaca ove promjene su, po svom bitnom karakteru, promjene nagore. Klimatske promjene se manifestuju kroz bezbroj detalja, čiji sadržaj prevazilazi znanje autora i ambicije ovog teksta, ali, ako bi se malkice potrudili, mogli bi naći zajednički imenitelj tih kompleksnih promjena, a to je - višak vode.
